Povijest


Turbokompresora



Povijest turbokompresora je duga skoro koliko i uporaba motora s unutarnjim izgaranjem. Davne 1885. i 1896. Gottlieb Daimler i Rudolf Diesel su istraživali mogućnost povećanja snage motora i redukcije potrošnje goriva uporabom kompresovanog zraka prilikom izgaranja u motoru.

1925, švicarski inžinjer Alfred Buchi je bio prvi koji je uspješno primjenio sistem turbokompresovanja pomoću ispušnih plinova, i postigao povećanje snage motora za više od 40%. Ovo je bio početak ere uvođenja turbo-kompresora u auto industriju. Prvi turbokompresori su se koristili kod veoma velikih motora. U auto industriji su prvo počeli da se upotrebljavaju na kamionskim motorima. 1938. "Swiss Machine Works Saurer" je napravio prvi kamionski motor sa turbokompresorom. Chevrolet Corvair Monza i Oldsmobile Jetfire su prva putnička vozila sa turbokompresorom. Debitirala su na tržištu SAD-a 1962/63. godine. Međutim, uprkos ovakvim naprednim tehničkim rješenjima, njihova nepouzdanost u vožnji je rezultirala brzim nestankom s tržišta. Poslije prve naftne krize 1973. turbokompresori postaju sve prihvatljiviji kod komercijalnih dizel aplikacija. Do tada, velike investicije u njihov razvoj nisu bile isplative, budući da su, uslijed niske cijene goriva, uštede bile minimalne. Sve veća ograničenja u pogledu emisije ispušnih plinova, krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, uvjetovala su porast proizvodnje i upotrebe kamionskih motora sa turbokompresorom, tako da danas svaki kamionski motor ima turbo-kompresor.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, dolazi do upotrebe turbokompresora u auto-moto sportovima, a naročito u trkama Formule 1, što dovodi do njihove sve veće popularnosti u automobilskoj industriji. Riječ "turbo" postaje vrlo popularna. U to vrijeme, gotovo svaki proizvođač automobila je nudio bar jedan top model sa benzinskim turbo motorom. Međutim, ovaj fenomen je iščezao poslije par godina, budući da su motori i pored veće snage jos uvijek bili ne-ekonomični. Uz to postojao je problem "turbo rupe", odnosno odložene i usporene reakcije turbokompresora, koji nije bio prihvatljiv za većinu kupaca automobila. Pravi proboj turbokompresora u automobilskoj industriji postignut je 1978. uvođenjem prvog diesel motora sa turbokompresorom kod Mercedesovog modela 300SD. Pratio ga je VW Golf turbodiesel iz 1981. godine. Uz pomoć turbokompresora, mogla je da se poveća efikasnost putničkih automobila sa diesel motorom te da se postignu gotovo iste performanse kao kod benzinskih aplikacija uz značajno smanjenu emisiju štetnih ispušnih plinova. Danas se turbokompresori kod benzinskih motora ne koriste primarno, kao sredstvo za poboljšanje performansi, već kao sredstvo za uštede u potrošnji, a samim tim i kao sredstvo koje umanjuje zagađenje životne sredine i umanjuje emisiju štetnog ugljendioksida (CO2).

//]]>